Informacijski sustav znanosti CroRIS

Preteče CroRIS-a

Početkom 80-ih Hrvatska se svrstala među malobrojne zemlje u Europi koje su imale integrirani sustav informacija o znanstvenoj djelatnosti. Republički je komitet za znanost, tehnologiju i informatiku (RKZTI) za potrebe sustava znanosti u Hrvatskoj ujedinio velike baze podataka razvijene krajem sedamdesetih godina. Među prvim takvim bazama bili su Centralni katalog periodika (CKP) i Bibliografija znanstvenih radnika (BRZR), a početkom osamdesetih nastaju Evidencija znanstvenih radnika Hrvatske (EZRA) i Praćenje znanstvenih projekata (PROJEKTI). Korist od računalne pohrane strukturiranih i dobro organiziranih podataka bila je očita, stoga je integracija ovih baza u jedinstveni informacijski sustav, imena Sistem znanstvenih informacija Hrvatske ili, kraće, SIZIF bila sljedeći logični korak. 

Ključni dijelovi SIZIF-a bili su: 

• Evidencija znanstvenih organizacija i Evidencija znanstvenih radnika (RKZTI i Srce) 
• Evidencija znanstvenih projekata (SIZ-ovi za znanost i Srce) 
• Centralni katalog periodike (Referalni centar Sveučilišta u Zagrebu i Srce) 
• Bibliografija znanstvenih radova (NSK i Srce) 

Početkom 90-ih podatke iz SIZIF-a preuzima tadašnje Ministarstvo znanosti i tehnologije, a SIZIF se gasi. U razdoblju koje je uslijedilo bilo je više projekata kojima se pokušalo uspostaviti sustav znanstvenih informacija u Hrvatskoj, no jedinstveni informacijski sustav kakav je bio SIZIF nije zaživio. Umjesto toga, nastao je niz zasebnih sustava s ciljem podržavanja određenih poslovnih procesa i potreba nekih dionika znanstvene zajednice. 

Spomenuti sustavi uključuju: 

• Evidenciju područja, polja i grana, Upisnik znanstvenih organizacija te Upisnik znanstvenika pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja 
• Hrvatsku znanstvenu bibliografiju (CROSBI), Bazu podataka instrumenata za znanstvena istraživanja (Šestar) i Bazu podataka projektnih aktivnosti u znanosti i visokom obrazovanju RH koje su razvijene i implementirane na Institutu Ruđer Bošković 
• informacijske sustave i digitalne repozitorije razvijene i implementirane na Srcu, kao što, primjerice, Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske (HRČAK), Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU), Sustav digitalnih akademskih arhiva i repozitorija (DABAR) itd. 
• brojne druge sustave, implementirane na drugim državnim agencijama, ustanovama ili institucijama (Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Državni zavod za statistiku, Hrvatska zaklada za znanost, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta itd.) 

Situacija se mijenja 2017. godine s projektom Znanstveno i tehnologijsko predviđanje u okviru kojeg se želi stvoriti cjeloviti sustav za određivanje prioriteta za politike istraživanja, razvoja i inovacija (IRI) u hrvatskom i europskom istraživačkom prostoru. Navedeno će se postići uspostavom zakonskog okvira za postupanje s podacima u znanstvenoj djelatnosti, izradom informacijskog sustava o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti (CroRIS) te provedbom aktivnosti znanstvenog i tehnološkog mapiranja i predviđanja. 

CroRIS integrira postojeće podatke o pojedinim elementima sustava znanosti i reimplementira (ili će reimplementirati) neke od prethodno navedenih zasebnih sustava i programskih rješenja te ih nadograđuje novima u jedinstvenu i održivu infomacijsku cjelinu, dok će se s drugima dvosmjerno povezati putem API-ja. 

Sadržaj CroRIS-a

CroRIS će postati sustav koji omogućava vidljivost, transparentnost i javnu dostupnost informacija o znanosti u Hrvatskoj. Sadržavat će već postojeće informacije preuzete iz sustava znanstvene i znanstveno nastavne djelatnosti u Hrvatskoj, a nadogradit će ih i objediniti u novu informacijsku cjelinu. 

Po završetu izgradnje CroRIS-a predviđen je rad više aplikacijskih modula i programskih aplikativnih sučelja (API) te izvještajnog i administrativnog sustava.  

Aplikacijski moduli koji čine CroRIS jesu Službene evidencije MZO, Ustanove, Osobe, Projekti, Oprema i usluge, Crosbi, Časopisi, Događanja, Patenti i proizvodi. Programska aplikativna sučelja CroRIS-a jesu Ustanove API, Znanstvenici API, Projekti API, Oprema i usluge API, Publikacije API, Časopisi API, Događanja API, Patenti i proizvodi API. 

Službene evidencije u znanosti - temeljne informacije o hrvatskom znanstvenom krajoliku

Modul Službene evidencije MZO nalazi se u produkciji od 21. travnja 2021. Nastao je kao reimplementacija postojećih informacijskih sustava evidencije područja, polja i grana u znanosti i umjetnosti, upisnika znanstvenih organizacija i upisnika znanstvenika koji su dugi niz godina korišteni u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Ovom suradnjom Ministarstva i Srca napravljen je veliki iskorak za znanost u Hrvatskoj. 

Osim same reimplementacije postojećih aplikacija, izvršena je i migracija i integracija podataka iz starih sustava u novi, a podaci (s iznimkom onih o znanstvenicima) time su postali javno dostupni. 

Reimplementacija evidencije područja, polja i grana oslanja se na Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama te omogućuje unos i ažuriranje disciplina uzimajući u obzir vremensku dimenziju. 

Reimplementacija upisnika znanstvenih ustanova oslanja se na Pravilnik o upisniku znanstvenih organizacija. Pored upisa osnovnih podataka ustanove, moguće je evidentirati njene dokumente i ovlaštenja, organizacijsku strukturu i čelne osobe. 

Reimplementacija upisnika znanstvenika oslanja se na Pravilnik o upisu znanstvenika. Putem sustava upisuju se osnovni podaci o znanstveniku koji je stekao pravo upisa. Moguće je upisivati i ažurirati zaposlenja, zvanja, stručnosti, nagrade i članstva znanstvenika u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Upisnik sadrži jedinstvene indentifikatore znanstvenika kao što su OIB i ORCID. 

Rad na podacima koje koristi modul dozvoljen je isključivo autoriziranim korisnicima iz Ministarstva znanosti i obrazovanja. Podacima je moguće i programski pristupiti (API). 

Pogled u budućnost

CroRIS je zamišljen kao središnje mjesto koje pruža sveobuhvatne, cjelovite i pouzdane informacije o svim elementima sustava znanosti u RH, kao jedinstven, integriran, otvoren i interoperabilan informacijski sustav koji će podržavati prepoznate česte poslovne procese u sustavu znanosti: unos, pohranjivanje, upravljanje, pristup i diseminacija svih relevantnih informacija o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti, njezinim temeljnim sastavnicama (akademskim i istraživačkim ustanovama, znanstvenoj opremi i osobama) i njihovoj znanstvenoj djelatnosti (mobilnost znanstvenika, istraživačke skupine, znanstvena djelatnost i produktivnost, sudjelovanje na znanstvenim događanjima i dr.), a posebice one procese koji dosad nisu bili podržani kvalitetnim informacijskim sustavom. 

CroRIS će biti platforma za umrežavanje javnih znanstvenih organizacija u Hrvatskoj koja će osiguravati vidljivost njihove znanstvene aktivnosti. Dostupnost i preglednost podataka o znanstvenoj djelatnosti, uz intuitivni izvještajni modul za analizu istih, omogućit će identifikaciju snaga i slabosti hrvatskoga sustava znanosti i tehnologije i definiranje pravaca daljnjeg razvoja politika znanosti i tehnologije.

Kao takav, CroRIS će predstavljati temelj za donošenje odluka vezanih za znanost i istraživanja u RH na svim razinama. Vidljivost, transparentnost i javna dostupnost istraživačkih projekata i ostvarenih rezultata promovira otvorenu znanost čime se otvara i prostor za povezivanje sustava znanosti s gospodarstvom u RH i globalno, u čemu će CroRIS odigrati ključnu ulogu i time doprinijeti poticanju djelatnosti koje mogu pridonijeti općem boljitku života u Hrvatskoj.