Podatkovne usluge i digitalni repozitoriji

Usluga Podatkovne usluge i digitalni repozitoriji omogućava sustavno prikupljanje, pouzdanu pohranu i dijeljenje rezultata rada u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, podupirući pri tome načela otvorene znanosti. Usluga ima više korisnicima prepoznatljivih elemenata:

Dabar (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji) je sustav koji ustanovama i drugim pravnim osobama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja omogućava jednostavnu uspostavu digitalnih repozitorija za pohranu i diseminaciju rezultata djelovanja ustanove odnosno njezinih djelatnika, studenata i suradnika. U repozitorijima sustava Dabar mogu se pronaći preprint radovi, recenzirani članci, radovi s konferencija, podaci istraživanja, disertacije, završni radovi studenata, knjige, nastavni materijali, slike, video i audio zapisi, prezentacije, digitalizirana građa...

Hrčak (Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa) je sustav koji, uz ulogu središnjeg portala za pristup znanstvenim i stručnim časopisima te časopisima za popularizaciju znanosti i kulture, omogućava uredništvima časopisa uređivanje časopisa te objavu članaka u otvorenom pristupu, što znači da su cjeloviti tekstovi znanstvenih, stručnih i ostalih članaka dostupni za čitanje i preuzimanje.

Puh (Pohrana i upravljanje podacima) je sustav koji korisnicima iz sustava znanosti i visokog obrazovanja omogućava pohranjivanje i dijeljenje datoteka na spremišnim sustavima u Srcu. Uporaba sustava Puh fokusirana je na specifične potrebe korisnika za pouzdanim čuvanjem i dijeljenjem podatka tijekom istraživačkih projekata te pohranom i dijeljenjem većih količina obrazovnih sadržaja koji ne mogu biti pohranjeni u okviru sustava za e-učenje.

Agregator hrvatskih repozitorija i arhiva (ARA) na jednom mjestu prikuplja metapodatke hrvatskih repozitorija. Kroz sučelje ARA-e korisnik može centralizirano pretraživati metapodatke svih prikupljenih repozitorija, a rezultati korisnika upućuju na radove u izvornim repozitorijima.

Hrvatski arhiv weba (HAW) zbirka je sadržaja preuzetih s weba nastala sa svrhom preuzimanja i trajnog čuvanja online obveznog primjerka. Sadržaj na webu predstavlja značajan dio suvremene hrvatske kulturne i znanstvene baštine. Izgrađen je na konceptima selektivnog pobiranja javno dostupnih publikacija na webu, godišnjeg harvestiranja .hr domene i tematskog harvestiranja sadržaja od nacionalnog značaja. HAW se razvija kroz dugogodišnju uspješnu suradnju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Sveučilišnog računskog centra od 2004. godine.

Hrvatski jezični portal (HJP) zajednički projekt nakladničke kuće Znanje i Srca, prva je i zasad jedina internetom distribuirana rječnička baza hrvatskoga jezika.

Malo o počecima

Početkom 2002. godine stručni je tim Srca započeo s pripremama za prvo mjerenje hrvatskoga prostora weba. Poticaj za ovaj projekt došao je kroz suradnju Srca i Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK). U okviru ove suradnje prepoznata je potreba za prikupljanjem informacija o veličini i sadržaju hrvatskoga web-prostora. U siječnju 2002. godine NSK i Srce sklopili su ugovor kojim se priprema i provedba prvoga mjerenja hrvatskog weba povjerava Srcu. Mjerenje je pokrenuto 29. 3. 2002. godine i trajalo je sve do 7. svibnja. Znanje skupljeno provođenjem mjerenja weba omogućilo je timu Srca da, ponovno u suradnji s NSK, 2004. godine pokrene i ostvari projekt Hrvatskog arhiva weba. Hrvatski arhiv weba zbirka je sadržaja preuzetih s weba. Njegova je svrha preuzimanje i trajno čuvanje publikacija s interneta kao dijela hrvatske kulturne baštine. HAW je jedinstven arhiv u Hrvatskoj i svijetu. Zadnjim harvestiranjem .hr domene provedenim u razdoblju od 22. prosinca 2020. do 7. siječnja 2021. arhivirano je 180.379.532 datoteka odnosno 21 TB sadržaja. Brojčano se 50 % datoteka odnosi na HTML, a 35 % na slikovne sadržaje. Usporedimo li to s rezultatima prvog mjerenja hrvatskog web prostora kojeg je Srce provelo u razdoblju 29. ožujka 2002. do 07. svibnja 2002., i kada je prebrojano 4.667.920 datoteka ukupne veličine 300 GB, tada je udio HTML-a bio 67 %, a slika 23 %.

Hrčak je nastao na temelju ideje grupe informacijskih stručnjaka i knjižničara okupljenih u okviru Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva (HID), a prva inačica sustava realizirana je u razdoblju 2004. – 2006. godine u Srcu, uz potporu tadašnjeg Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Ciljevi projekta uspostave Hrčka bili su izgraditi sustav kojim će se uredništvima časopisa znatno olakšati postupak objavljivanja digitalnih inačica časopisa, a korisnicima omogućiti nesmetani pristup, pregledavanje i pretraživanje sadržaja kroz jedinstveno sučelje te potaknuti što veći broj hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa da ponude svoj sadržaj otvoreno i online, u skladu s globalnim inicijativama za otvoreni pristup znanstvenim informacijama. Hrčak je javnosti prvi puta predstavljen prigodnom radionicom koja je održana 7. veljače 2006. godine kada je Hrčak ujedno i pušten u produkcijski rad. 2008. godine je uredništvima časopisa uključenih u Hrčak omogućeno korištenje zajedničkog alata za uređivanje i objavu časopisa Open Journal System (OJS). OJS kroz niz koraka pomaže u procesu objavljivanja časopisa, omogućuje zaprimanje članaka, uredničke odluke, recenziranje, lektoriranje i objavljivanje, a urednicima časopisa omogućava učinkovitije upravljanje navedenim postupcima. Uz navedene mogućnosti OJS-a, Srce pruža i mogućnost sinkronizacije podataka iz OJS-a u Hrčak. U 2021. godini OJS instancu Hrčka koristi 54 časopisa.

Hrvatski jezični portal (HJP) zajednički je projekt nakladničke kuće Novi Liber i Srca. Hrvatski jezični portal, prva je i zasad jedina internetom distribuirana rječnička baza hrvatskoga jezika, besplatno je dostupan od lipnja 2006. godine. Projekt je dobio inicijalnu potporu tadašnjeg Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa 2004. godine, a nakon toga je financiran iz vlastitih sredstava vlasnika. Portal kao i programsku podršku koja omogućava uporabu rječničke baze putem Interneta razvilo je Srce. Nakladnička kuća Znanje 2015. godine preuzela je poslovanje Novog Libera i Hrvatskog jezičnog portala, te je u skladu s tim promijenjena adresa službene stranice u hjp.znanje.hr.

Dvije tisućitih godina sve više jača svijest o podacima kao temelju modernog društva i modernih podatkovno intenzivnih znanosti. Počevši sustavno raditi na izgradnji podatkovnog sloja e-infrastrukture, Srce 2010. godine pokreće nekoliko usluga koje korisnicima iz akademske zajednice omogućavaju jednostavniju razmjenu i pohranu podataka. Jedna od prvih bila je usluga FileSender – usluga koja korisnicima akademske zajednice omogućava slanje velikih datoteka drugim korisnicima u ili izvan akademske zajednice. Druga podatkovna usluga – GSS – omogućavala je pohranjivanje korisničkih datoteka i udaljen pristup do pohranjenih podataka kroz mrežni preglednik ili putem sučelja WebDAV. Nakon FileSendera i GSS-a, 2011. godine puštena je u rad usluga Javne kolekcije podataka. Bila je namijenjena pohrani zbirki trajnih podataka. Usluga GSS doživjela je kasnije transformaciju u uslugu MojOblak te u današnju uslugu Pohrana i upravljanje podacima (Puh) (2019. godine), a Javne kolekcije podataka bile su preteča današnjim Digitalnim akademskim arhivima i repozitorijima (Dabar).

U okviru svojih aktivnosti vezanih uz podatkovne usluge i digitalne repozitorije, podupirući pri tome inicijativu za otvoreni pristup, Srce 2013. godine pokreće novu uslugu – sustav pod nazivom Agregator hrvatskih repozitorija i arhiva (ARA). Porastom broja repozitorija s otvorenim pristupom (institucionalni repozitoriji, časopisi, zbornici konferencija, arhive web sjedišta itd.) pojavili su se i prvi izazovi za krajnje korisnike koji često ne znaju koji su im sve repozitoriji na raspolaganju i otežano pretražuju ciljane repozitorije jer to moraju raditi na više različitih web sjedišta s nerijetko različitim sučeljima. 

Srce je sustav Dabar pustilo u produkcijski rad 17. kolovoza 2015., a prva dostupna funkcionalnost bila je podrška za pohranu završnih i diplomskih radova studenata visokih učilišta čime su stvoreni tehnički preduvjeti za uspostavu Nacionalnog repozitorija završnih i diplomskih radova - ZIR i ispunjavanje obveze propisane Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, članak 83., stavak 11. koji nalaže trajnu objavu tih radova na odgovarajućim javnim internetskim bazama, uključujući javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Do srpnja 2021. godine u Dabru je uspostavljeno 150 repozitorija ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja te je ukupno objavljeno preko 1157.000 digitalnih objekata od čega je više od 47 % u otvorenom pristupu. Kako bi korisnicima, ali i servisima, omogućili kvalitetniji uvid u cjelokupan sadržaj Dabra, početkom 2021. godine implementirana je mogućnost središnjeg pregledavanja i pretraživanja svih sadržaja u Dabru.

Tim

Tim Srca koji svakodnevno radi na podatkovnim uslugama danas se sastoji od 9 članova različitih profesija - od tehničkih do društveno-humanističkih. Za uspješno obavljanje zadataka, nužna je suradnja s velikim brojem timova Srca: sistemskim inženjerima, središnjim Helpdeskom Srca, AAI@EduHr timom, ISVU timom, timom podatkovnih centara i virtualnih poslužitelja te pravnom službom.

Izdvojene suradnje

Teško je izdvojiti samo jednu najbolju suradnju pa ćemo izdvojiti najstariju najbolju suradnju i najnoviju najbolju suradnju:

Na razvoju Hrvatskog arhiva weba surađujemo s timom NSK od 2004. godine. Karolina, Inga, Mirna, Tanja, Sofija, Sonja, Josip, Marta, Domagoj, IT odjel... dug je popis kolegica i kolega iz NSK-a s kojima smo se tijekom prošlih 15 godina sretali i sa svima smo imali ugodnu, profesionalnu i uspješnu suradnju. Rezultate te suradnje je globalno prepoznat arhiv weba koji pouzdano čuva i u otvorenom pristupu nudi preko 90 TB sadržaja.

Srce je 2019. postalo hrvatski nacionalni čvor globalne organizacije Research Data Alliance (RDA) koja je usmjerena na razvoj društvenih i tehničkih uvjeta za otvoreno dijeljenje i ponovnu upotrebu istraživačkih podataka te poticanje inovacije temeljene na podacima. U aktivnostima Srca kao nacionalnog RDA čvora pridružile su se kolegice iz Sveučilišne knjižnice Rijeka, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Sveučilišne knjižnice u Splitu te Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Tim u sastavu Marta, Kristina, dvije Ivane, dvije Ljiljane i Draženko održao je od 2019. godine niz radionica i webinara o organizaciji i upravljanju istraživačkih podacima, trenutno se priprema serija tečajeva o upravljanju istraživačkim podacima, a posebno se ponosimo objavljenim dokumentima koji su nastali ovom suradnjom, a to su "23 smjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima" te priručnik o upravljanju istraživačkim podacima "Istraživački podaci - što s njima?" Veselimo se daljnjoj suradnji!

Koji biste najbolji trenutak izdvojili?

Nedugo nakon uspostave Dabra, 2017. godine, dodijeljena nam je nagrada EUNIS Elite Award za izvrsnost u implementaciji sustava Dabar - digitalni akademski arhivi i repozitoriji, a temeljem rada DABAR – the national infrastructure for digital repositories skupine autora Draženko Celjak, Zoran Bekić, Marko Cundeković, Ljiljana Jertec, Miroslav Milinović i Alen Zubić.

Prepoznati smo i unutar "kuće" ."VELIKA pohvalnica timu sustava Dabar za višegodišnji uspješan razvoj i kontinuirane razvojne iskorake sustava Dabar, posebnu dobru i kvalitetnu suradnju sa zajednicom, promociju otvorene znanosti i uspostavu hrvatskog RDA čvora u 2019 g." dodijeljena nam je na božićnom domjenku u Srcu.