Sve informacije o Srcu i uslugama pronađite na javnom webu Srca.

  • 1990

Srce ostvarilo prvu BITNET vezu


BITNET (Because It's Time Network) je računalna mreža nastala u SAD-u u svibnju 1981. godine međusobnim povezivanjem računala na City University of New York (CUNY) i Yale University. Godinu i pol nakon toga, BITNET se već bio proširio do Kalifornije i uključivao je dvadesetak institucija. Njegova popularnost je i dalje rasla pa je u trenutku svoje najveće ekspanzije obuhvaćao nekoliko tisuća velikih računala u šezdesetak zemalja širom svijeta.

BITNET mreža razmjenjivala je podatke na principu koji se zove "store-and-forward" ili "message-switching". To znači da su se datoteke (ili poruke) prenosile redom od računala do računala koja se nalaze na putu između polaznog računala i konačnog cilja. Pri tome su se cijele datoteke privremeno pohranjivale na svakom od međuračunala do trenutka kad su se prosljeđivale sljedećem u lancu. Na taj način nije bilo nužno da u trenutku pokretanja prijenosa bude otvoren cijeli put između krajnjih računala. Eventualan privremen prekid veze između nekih računala u lancu bi odgodio, ali ne i spriječio konačnu isporuku datoteke do krajnjeg cilja.

Zbog toga sto je bio izgrađen na "store-and-forward" principu, BITNET-ov osnovni servis bio je prijenos datoteka. Svi ostali BITNET servisi, poput elektroničke pošte, pristup udaljenim arhivama i slično, bili su izvedeni iz toga. BITNET nije omogućavao implementaciju servisa koji zahtijevaju trenutne odgovore. Zauzvrat, BITNET veze su bile robusne i nisu zahtijevale velike brzine prijenosa. Mrežni protokol koji se rabio u BITNET-u bio je IBM-ov NJE protokol (ili neka od inačica ili emulacija tog protokola, na primjer JNET za VAX/VMS operativni sustav). BITNET nije bio organiziran hijerarhijski s domenama poput Interneta, a administracija BITNET mreže bila je strogo centralizirana. Svi su se čvorovi upisivali u centralnu tablicu koja bi se jednom mjesečno distribuira BITNET mrežom.

BITNET je bila isključivo znanstvena, istraživačka i obrazovna mreža. Svaka uporaba ove mreže u komercijalne ili političke svrhe bila je zabranjena.

Europski dio BITNET mreže bio je poznat pod imenom EARN (European Academic and Research Network). EARN je u vrijeme najveće popularnosti BITNET-a činilo preko 600 institucija u vise od 40 zemalja članica diljem Europe, ali i na Srednjem Istoku i Africi. Hrvatska (CARNet) je u ljeto 1994. primljena u članstvo EARN-a.

Prvi BITNET čvorovi u Hrvatskoj bili su YUZGSC21 - računalo IBM 4341 s MVS operacijskim sustavom smješteno u Srcu, koje je u BITNET tablice uvedeno 15. srpnja 1990. i YUZGRB51 - VAX računalo na Institutu Ruđer Bošković koje je u BITNET uključeno 15. siječnja 1991. Oba BITNET čvora brisana su iz tablica u prosincu 1993.

Prvi i jedini stroj koji je nosio Hrvatsku oznaku u BITNET-u bio je HRZAGS11. Riječ je o računalu IBM ES9000-190 s operativnim sustavom VM/ESA koje je uvedeno u BITNET tablice 20. srpnja 1994. To je računalo na raspolaganju korisnicima u Srcu od prosinca 1992. kao dio IBM-ovog programa suradnje s akademskim institucijama u srednjoj i istočnoj Europi (IBM Academic Initiative).

Hrvatski BITNET čvor HRZAGS11 istupio je iz BITNET mreže 1. svibnja 1997., a cjelokupna BITNET mreža prestala je s radom 31. prosinca 1997.

Tekst nastao na temelju intervjua s Miroslavom Milinovićem za CARNet novosti.

Natrag

Pregled odabranih trenutaka