• 2010

Početak sustavne izgradnje podatkovne infrastrukture

Dvije tisućitih godina sve više jača svijest o podacima kao temelju modernog društva i modernih podatkovno intenzivnih znanosti. Počevši sustavno raditi na izgradnji podatkovnog sloja e-infrastrukture, Srce 2010. godine pokreće nekoliko usluga koje korisnicima iz akademske zajednice omogućavaju jednostavniju razmjenu i pohranu podataka.

Jedna od prvih bila je usluga FileSender – usluga koja korisnicima akademske zajednice omogućava slanje velikih datoteka drugim korisnicima u ili izvan akademske zajednice.

Druga podatkovna usluga – GSS – omogućavala je pohranjivanje korisničkih datoteka i udaljen pristup do pohranjenih podataka kroz mrežni preglednik ili putem sučelja WebDAV. Korisnici su za pristupanje usluzi koristili svoj identitet u sustavu AAI@EduHr.

Nakon FileSendera i GSS-a, 2011. godine puštena je u rad usluga Javne kolekcije podataka. Bila je namijenjena pohrani zbirki trajnih podataka – različitih edukacijskih multimedijalnih sadržaja, primarnih znanstvenih podataka koji su prikupljeni u različitim mjerenjima i istraživanjima, zbirki arhivskih podataka itd. Dok je usluga GSS i dalje služila pojedincima za pohranu sadržaja manjeg obima, uslugom Javne kolekcije podataka prvenstveno su se koristile pravne osobe za pohranu veće količine zbirki trajnih podataka.

U okviru svojih aktivnosti vezanih uz podatkovne usluge i digitalne repozitorije, podupirući pri tome inicijativu za otvoreni pristup, Srce 2013. godine pokreće novu uslugu – sustav pod nazivom Agregator hrvatskih repozitorija i arhiva (ARA). Porastom broja repozitorija s otvorenim pristupom (institucionalni repozitoriji, časopisi, zbornici konferencija, arhive web sjedišta itd.) pojavili su se i prvi izazovi za krajnje korisnike koji često ne znaju koji su im sve repozitoriji na raspolaganju i otežano pretražuju ciljane repozitorije jer to moraju raditi na više različitih web sjedišta s nerijetko različitim sučeljima. Prepoznajući stanje, a na temelju višegodišnjeg iskustva u razvoju i održavanju portala HRČAK i Hrvatskog arhiva Weba (HAW), Srce je, pod nazivom ARA, odlučilo izgraditi i staviti u produkciju sustav koji automatizirano sakuplja i indeksira metapodatke iz registriranih repozitorija usklađenih s konceptom otvorenog pristupa (implementirana podrška za OAI-PMH protokol) koji korisnicima omogućava pristup katalogu registriranih repozitorija i pretraživanje agregiranih metapodataka kroz jedinstveno web-sučelje.

Usluga GSS doživjela je kasnije transformaciju u uslugu MojOblak te u današnju uslugu Pohrana i upravljanje podacima (Puh), a Javne kolekcije podataka bile su preteča današnjim Digitalnim akademskim arhivima i repozitorijima (Dabar).